Sveta dužnost pčelara je da proizvod koji pčela napravi sačuva, da ga upakuje i isporuči potrošačima u nepromjenjenom, organskom, prirodnom sastavu, ističe Miodrag Ivanović, pčelar sa Cetinja. Njegov uljanik se nalazi u Bjelicama, u selu Tomići, udaljenom 25 kilometara sjeverno od Cetinja, u podnožju planina Stavor, Čelinac i Planinica. Podneblje u sred „kamenog mora” Katunske nahije pogodno je za razvoj pčelarstva. S obzirom da je proizvodnja mala, meda nema mnogo, ali je kvalitet neprikosnoven. Pčele imaju tri pašna perioda: livadski, šumski i planinski za medobranje raznovrsnog biljnog pokrivaca zbog raznovrsnog ljekobilja, gdje preovladavaju pelim, zanovjet i lipa. Na kotorskoj i cetinjskoj pijaci, pored čistog meda od mješovitog ljekovitog bilja ekstra kvaliteta, nudi i med od vrijeska, koji je rijedak i vrca se ranije, a tu su i med u saću, propolis, orahov medni liker, medovača, orahovača, preparat na bazi meda sa kurkumom, susamom, čia sjemenkama, suncokretom, kikirikijem, sjemenkama bundeve, imunokompleks sa mješavinama na bazi propolisa, polena i meda, po malo od svega.
Po struci konzervator-restaurator Miodrag Ivanović je radio u fabrici „Obod” sve do 2008. godine. Uz odobrenje Uprave za bezbjednost hrane registrovao je poljoprivredno gazdinstvo, u okviru koga radi sa suprugom i dvoje djece. Usavršio je ovaj zanat tokom 20 godina rada, primjenjujući u praksi znanje koje nalazi u stručnoj literaturi i na internetu. Nadogradio je tradiciju naslijeđenu od oca Dušana i djeda Vidaka, koji su se bavili stočarstvom i držali po 10-15 košnica. On ima više košnica, jer kako nailazi vrijeme da se ne može doći do zaposlenja, pokrenuo je privatni posao, aktivirao se da bi bio „svoj na svome“.
– Imam oko 150 košnica, koje zahtijevaju puno posla, entuzijazma, ljubavi prema pčelama. Godina nije bila povoljna za pčelarstvo, vremenske prilike su bile loše, kiša, hladnoća, što je negativno uticalo na priliv meda, ali sastavilo se nešto, jer je planinsko podneblje, pa je vegetacija krenula kasnije, bolesti nije bilo - oko šest kilograma meda po košnici, ukupno oko 700 kilograma iz jednog vrcanja. Ne selim pčele iz više razloga, a najbitnije je da su daleko od grada, zaštićene od zagađivača. Ogradili smo pčelinjak, jer znaju da ga napadnu medvjedi. Uložio sam ne malo novca da bih ga obezbijedio, jer to mi je glavna djelatnost i izvor prihoda, kaže Ivanović.
Zato bi ovom pčelaru mnogo značila novčana podrška Ministarstva poljoprivrede, jer od pčelarstva praktično žive, ali kako je za pokretanje projekta potrebno najmanje deset hiljada eura, koje on nije imao, odlučio je da ulaže svoja sredstva, uvećavao broj košnica i ograđivao pčelinjak, bez ičije pomoći.
– Udruživanje proizvođača dovelo bi do lakšeg plasmana domaćeg meda, kvalitet imamo, ovo područje kontinentalno-planinske klime je najbolje u Evropi, ali bi trebalo da poradimo i na domaćem brendu, kojim bismo povećali cijenu meda i otvorili put ka inostranom tržištu. Međutim, mi nemamo te količine, mali je broj košnica. Državni organi nisu baš angažovani, a u ovoj oblasti bi trebalo da se više aktiviraju i mladi pčelari, kaže Ivanović. Zimski period je miran za pčele, nema nekih radova, prihranjuju se pogačama krajem januara, a jača aktivnost kreće od marta.
M.D.Popović

---

Može se živjeti, ne i obogatiti
– Teško je, ali ko radi kako treba - čisto, uredno, onda može živjeti od ovog posla, iako nije pretjerano unosan posao. Vremenske prilike su se promijenile, temperature su nestabilne. Dva-tri mjeseca – maj, jun, jul su u pitanju da bi bilo meda, ali desi se nepogodan vremenski period i onda se prinos prepolovi, a ulaganja nisu mala. Imam mogućnosti da održavam pčelinjak i preživljavam od svog rada, ali da se čovjek obogati od ovoga – ne može, kaže Ivanović.


Med iz djevičanskog saća
– Pčelinja paša ovog područja nije izložena upotrebi nedozvoljenih hemijskih sredstava ili bilo kojoj vrsti zagađenja.Izdašna priroda i pčela čine pravo čudotvorno savršenstvo hrane i lijeka za zdraviji i dug život. Oprijedilio sam se za tip košnica „DB“, gdje u medištima imamo ramove sa saćem u kojima nije izvođeno pčelinje leglo. Dobijeni med zadržava prirodnu boju, ukus, brže sazrijeva i samim tim je izvandrednog kvaliteta pošto se vrca iz „djevičanskog“ saća - ističe vrsni pčelar.